Zašto se kod nas kaže "flot"? — Float staklo
Priča o revolucionarnom postupku koji je zauvijek promijenio proizvodnju stakla i kako je engleski izraz ušao u naš svakodnevni jezik.
Ako ste ikada kupovali staklo ili razgovarali sa staklarom, sigurno ste čuli riječ "flot". Ali odakle taj izraz i što on zapravo znači?
Što je float staklo?
Float staklo (engleski: "to float" = plutati) je ravno staklo proizvedeno float postupkom — metodom u kojoj se rastopljeno staklo lijeva na kupku rastopljenog kositra (tin bath), gdje doslovno pluta na površini tekućeg metala.
Upravo zato se zove "float" — jer staklo pluta na kositru.
Tko je izumio float postupak?
Priča počinje u tvornici Pilkington Brothers u St. Helensu, Engleska. Sir Alastair Pilkington (1920.–1995.) — inženjer koji unatoč prezimenu nije bio u rodbinskoj vezi s osnivačima tvrtke — počeo je eksperimentirati s novom metodom proizvodnje ravnog stakla 1952. godine.
Ideja mu je navodno sinula dok je promatrao suđe kako pluta u sudoperu.
Kako funkcionira float postupak?
- Taljenje — Kvarcni pijesak, soda i vapnenac tale se u peći na temperaturi od 1500-1600°C
- Lijevanje na kositar — Rastopljeno staklo (na oko 1100°C) lijeva se na kupku rastopljenog kositra (točka tališta kositra je samo 232°C)
- Plutanje — Staklo je lakše od kositra, pa pluta na površini i širi se u savršeno ravnu ploču
- Kontrola debljine — Brzinom izvlačenja i bočnim valjcima kontrolira se debljina (od 0.4 mm do 25 mm)
- Hlađenje (annealing) — Staklo prolazi kroz tunel za kontrolirano hlađenje (lehr) duljine do 100 metara
- Rezanje — Kontinuirana traka stakla reže se na ploče
- Proizvodnja jumbo ploča — Tvrtka AGC (ili drugi veliki proizvođač) proizvodi ogromne jumbo ploče float stakla dimenzija do 6000 x 3210 mm
- Narudžba i isporuka — Naručujemo jumbo ploče prema potrebama i istovarujemo ih u naš pogon
- Rezanje — Ploče režemo na točne dimenzije prema tehničkoj dokumentaciji za svaki projekt
- Brušenje — Svi rubovi se pažljivo bruse kako bi se uklonile oštre ivice i pripremilo staklo za kaljenje
- Izrezi i rupe — Prije kaljenja rade se svi potrebni izrezi, rupe za rukohvate, nosače ili prolaze — jer se nakon kaljenja staklo više ne može bušiti ni rezati
- Kaljenje (temperiranje) — Staklo se zagrijava na 620°C i naglo hladi, čime postaje 4-5 puta čvršće od običnog stakla
- Laminiranje — Dva kaljena stakla spajaju se EVA ili PVB folijom u sigurnosni sendvič
- Nano zaštita — Opcijski se nanosi tvornički hidrofobni premaz za 90% lakše održavanje
Cijeli proces je kontinuiran — tvornica radi 24/7, a jedna linija može proizvoditi staklo neprekidno 15+ godina prije nego što je potrebna obnova peći.
Zašto je float revolucionaran?
Prije floata, ravno staklo se proizvodilo na dva načina:
Vučeno staklo (drawn glass) — staklo se izvlačilo vertikalno iz taline. Rezultat su bile ploče s valovitom površinom i optičkim distorzijama. Najveći nedostatak bile su ograničene dimenzije — nije se moglo proizvesti velike ploče. Osim toga, vučeno staklo je imalo svoju "ćud" — bilo je nepredvidivo pri daljnjoj obradi i znalo je spontano puknuti bez vidljivog razloga, što ga je činilo nepouzdanim za zahtjevnije primjene.
Brušeno i polirano staklo (plate glass) — lijevane ploče su se mehanički brusile i polirale, što je bilo izuzetno skupo, sporo i energetski zahtjevno.
Float postupak je dao staklo s optički savršenom površinom bez potrebe za brušenjem — i to po znatno nižoj cijeni.
Kako je "float" postao "flot"?
Kada je Pilkingtonov postupak osvojio svijet 1960-ih i 1970-ih godina, engleski naziv "float glass" ušao je u stručni žargon svih europskih jezika. U hrvatskom se prilagodio u "flot staklo" ili jednostavno "flot".
Zanimljivo je da se u svakodnevnom govoru gotovo nikada ne kaže "plutajuće staklo" (što bi bio doslovni prijevod), nego se koristi anglizam — baš kao i u njemačkom ("Floatglas"), francuskom ("verre float") ili talijanskom ("vetro float").
Float staklo danas
Danas 95% ravnog stakla na svijetu proizvodi se float postupkom. Pilkingtonova tvrtka (danas dio japanskog NSG Groupa) i dalje je jedan od najvećih proizvođača, zajedno s tvrtkama Saint-Gobain (Francuska), AGC (Japan/Belgija) i Guardian (SAD).
Standardne debljine float stakla su: 2, 3, 4, 5, 6, 8, 10, 12, 15 i 19 mm.
Od jumbo ploče do Vaše ograde
Svako staklo koje koristimo u staklenim ogradama započinje svoj život kao float staklo. Put od tvornice do Vašeg balkona izgleda ovako:
Važno: Kada se staklo jednom okali, na njemu se više ne rade nikakve naknadne obrade — nema rezanja, bušenja ni brušenja. Jedino što preostaje je ugradnja ili isporuka. Zato je precizna tehnička priprema prije kaljenja ključna!
Dakle, kada kažemo "flot" — govorimo o temelju od kojeg nastaju svi naši proizvodi.